Visok krvni pritisak je posljedica viška natrijuma u unutarćelijskom prostoru. Visok srčani pritisak je posljedica prevelikog unosa ugljikohidrata.
Visok srčani pritisak
Najčešći uzrok visokog srčanog pritiska (sistolni pritisak nastao ispumpavanjem krvi iz srca) je prevelik unos ugljikohidrata. Prevelik unos ugljikohidrata i s njim povezano prečesto lučenje insulina dovodi do nemogućnosti apsorbcije glikogena unutar ćelija, zbog čega dolazi do oksidacije glukoze u krvotoku i mikroruptura u krvnim sudovima koje organizam pokušava sanirati taloženjem holesterola. Usljed ovakvog sužavanja krvnih sudova dolazi do povećanja masnoće u krvi te rasta srčanog pritiska.
Visok krvni pritisak
Najčešći uzrok visokog krvnog pritiska (arterijskog ili dijastolnog pritiska koji se mjeri kada srce prima krv iz organizma) je poremećen unos vode, natrijuma (soli), kalijuma, magnezijuma i vitamina D3. U prvom koraku premali unos vode dovodi do dehidracije jetre i zgušnjavanja krvi a time i do porasta krvnog pritiska. Postoje relevantne studije o tome da je dehidracija jetre vodeći uzrok preko 90% autoimunih poremećaja i bolesti (astme, Hašimoto sindroma, poremećaja funkcije štitne žljezde i sl). Najčešći uzrok visokog krvnog pritiska je preveliki unos natrijuma a premali unos kalijuma (poremećena natrijum-kalijum pumpa). U zdravom stanju organizma u vanćelijskom prostoru dominira natrijum a u unutarćelijskom prostoru kalijum. Prolazak vode iz zone natrijuma u zonu kalijuma vrši se preko ćelijske membrane i u tom procesu membrana stvara energiju koja se deponuje kao ATP. Ukoliko je u ishrani unos natrijuma preveliki a unos kalijuma premali, natrijum ulazi unutar ćelije te se remeti funkcija ćelijske membrane, natrijum-kalijum pumpa te krvni pritisak. Najčešća so koja se koristi u svakodnevnoj ishrani je obična jodirana kuhinjska so. Međutim, ona je toksična. U prirodi so se uvijek nalazi u kombinaciji sa ogromnim brojem i količinom drugih minerala koji balansiraju i ublažavaju njeno dejstvo (npr. morska voda). Zbog toga je potrebno umjesto kuhinjske soli u svakodnevnoj ishrani koristiti himelajsku so koja pored natriujma sadrži još 75 minerala. Potpuno izbacivanje natrijuma iz ishrane je podjednako pogrešno kao i njegov preveliki unos. Natrijum je glavni transportni sistem glukoze kroz zid ćelije u krv. Takođe, natrijum je glavni transportni sistem vode u ćeliju. Zbog toga je natrijum najbolje unositi sa vodom, pri čemu količina unešene vode u jednom trenutku treba biti mala, jer njena apsorpcija u ćeliju zavisi od količine raspoloživih minerala. Ako je unos vode u jednom trenutku preveliki, zbog nedostatka raspoloživih minerala voda će samo proći kroz sistem i neće biti apsorbovana. Indikator za apsorpciju vode je učestalost mokrenja nakon konzumacije vode. Slično kao i natrijum, magnezijum ubacuje vodu u ćeliju. Takođe vitamin D3 ima važnu ulogu u biohemijskom funkcionisanju ćelije. Bez vitamina D3 kalijum neće ući u ćeliju.

Protokol za normalizaciju visokog krvnog i srčanog pritiska je jednostavan:
- Povećati unos kalijuma
- Smanjiti unos natrijuma (pri tome kuhinjsku so koja je toksična zamjeniti himelajskom solju koja sadrži 75 minerala)
- Povećati unos vode
- Povećati unos vitamina D3
- Povećati unos magnezijuma
- Povećati unos kiseonika kroz aerobni trening (brzo hodanje u trajanju od 60 minuta)
- Smanjiti unos ugljikohidrata
Sviđa Vam se ovaj članak i želite da saznate nešto više o unosu minerala i vitamina? Kliknite OVDJE i zakažite konsultacije!